Quotessence
Home / Topics / Psihoterapija Quotes

Psihoterapija Quotes

Browse 11 quotes about Psihoterapija.

Psihoterapija Quotes

“Nisam propustio, ipak, da zapazim šta je značila istinska vera, samim tim i snažna motivacija za fizički rad, kod onih medicinara sa kojima sam studirao, a koji su sa četrdesetak kilograma telesne težine postajali udarnici. Ništa im nije bilo teško da urade, nisu se razboleli od preteškog rada, a još su stizali da uče i da spremaju za večernje konferencije markstističke referate! To mi je bila prva vera i iskreno ubeđenje, kao što sam, još tada, naslutio na kojim temeljima počiva psihosomatska medicina, tj. kada se i zbog čega ljudi uopšte razboljevaju.”

“Sa stanovišta monoteizma, koji je doveden do njegovih logičnih posledica, nema rasprave oko prirode boga; nijedan čovek ne može da pretpostavi da poseduje bilo kakvo znanje o bogu, koje mu dozvoljava da kritikuje ili osuđuje druge ljude, ili da tvrdi da je njegova ideja o bogu jedina ispravna. Religiozna netolerancija, tako karakteristična za zapadnjačke religije, koja izvire iz takvih tvrdnji i, psihološki govoreći, izvire iz nedostatka vere ili ljubavi, imala je poražavajuće efekte na religiozni razvoj.”

“Sećam se Enrika Josifa, koji je jednom rekao: "Ne postoji Božija dobrota bez Božijeg gneva. Pridodavati Tvorcu gnev nije antropološka pridodavajuća vrlina. U Božijem gnevu leži najdublja tajna mističke, prečišćene Božije ljubavi," dok je hrišćanski svetitelj Tihon Zadonski upozoravao sentimentalne hrišćane ovako: "Đavo predstavlja čoveku samo Božije milosrđe, a izbegava pravosuđe Njegovo, da bi tako lakše navodio čoveka na greh i u gresima ga održao. Jeste Bog milostiv, ali je i pravedan.”

“Na jedna pitanja odgovor nećemo nikad dobiti i treba ih ostaviti autentičnim mističarima; na druga nećemo dobiti odgovor jer su površna, leteća, previše znatiželjna i raznovrsna. O njima najbolje govori Sveti Nikodim Agiorit (1748-1809) kad kaže: „Čuvati um od nekorisnog znanja i prazne radoznalosti. Interesovanje za mnogo stvari je često plod gordosti; to su zamke zlog duha koji pokušava da nas saplete radoznalošću...Raspredajući o visokim stvarima, zaboravljaju da čuvaju čistotu srca; gordost uma je gora od gordosti volje.” Ima, srećom, i trećih pitanja na koja jedino i dobijamo odgovor, a to su ona koja nas godinama istinski muče.”

“Kada govorimo o religiji (i hrišćanskoj religiji), nije teško prepoznati revnosne vernike. Kako ih prepoznati? Istinska revnost (dakle usrdnost, trud, živa želja) odaje se smirenošću i skromnošću, blagošću i opraštanjem, nepokolebljivom verom i nadom u Hrista Spasitelja (kada govorimo o hrišćanskoj religiji), verom koja se nikad i nikom ne nameće, razumevanje drugih ljudi, i to, razumevanjem i srcem i umom. Sve suprotno od ovih vrlina kojima Bog obdaruje Njegove revnitelje, prepoznaćemo u izrazu lica, ponašanju i delanju fanatičnog čoveka.”

“Pretnja religioznom stavu ne leži u nauci, već u pretežnim praksama svakodnevnog života. Tu je čovek prestao da traži u sebi vrhovni smisao života i od sebe je napravio instrument, koji služi ekonomskoj mašini, koju su njegove ruke napravile. Njega brine efikasnost i uspeh, umesto njegove sreće i rasta njegove duše. Naročito, orijentacija koja većinom ugrožava religiozni stav je ono, što sam nazvao „tržišnom orijentacijom” modernog čoveka.”